Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je u intervjuu za „Fajnenšel tajms” da „od Srbije ne bi trebalo tražiti da bira između Zapada i Rusije”.
„Fajnenšel tajms” navodi da je Ana Brnabić „insistirala na tome da veze Srbije sa Moskvom nijesu prepreka njenoj kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji”.
FT navodi da je „izborom stručnjaka za reforme Ane Brnabić u junu poslat signal da je Beograd ulazak u EU postavio kao najvažniji cilj”, ali da „put Srbije ka EU ostaje maglovit zbog raznolikog nivoa napretka kada su u pitanju reforme, umora od proširenja u evropskom bloku i skepticizma vezanog za političke, vojne i ekonomske veze Beograda sa Rusijom”.
U uvodu intervjua takođe piše da „evropski zvaničnici – koji pokazuju sve više opreza povodom uticaja Rusije na Balkanu – optužuju Moskvu da podstiče nemire u regionu i s oprezom gledaju na balansiranje Beograda između Istoka i Zapada”, kao i da „SAD takođe od Beograda traže da se jasno izjasni u vezi sa strateškim smerom u kojem ide, pa je visoki američki diplomata ovog mjeseca upozorio Srbiju da „ne može da sjedi istovremeno na dvije stolice”.
FT navodi da je premijerka Brnabić u intervjuu rekla da „integracija u EU ostaje glavni spoljnopolitički cilj”.
– Nije fer tražiti od Srbije da bira i odlučuje se i ja smatram da to nije potrebno. Mi nijesmo ni proamerički ni proruski, već prosrpski orijentisani. Naš strateški fokus je na (članstvu u) EU i kuda god da odemo, s kime god da pričamo, mi to govorimo – rekla je Brnabićeva.
Kako se navodi, „na Zapadu obrazovana Brnabićeva, specijalista za reformu javnog sektora koja je, takođe, prvi javno deklarisani gej lider u istočnom dijelu Evrope, raskinula je sa tradicijom rusofilskih moćnika u visokim ešalonima vlasti”.
FT napominje da je „istovremeno kao prioritet postavila reforme namijenjene za ulazak u EU, cilj za koji Brnabićeva navodi da je ‘izvodljiv’ do 2022. godine, iako se (Srbija) opire pritisku da se pridruži EU sankcijama protiv Moskve zbog pripajanja Krima” i podsjeća da su „zvaničnici EU izjavili da bi novi članovi mogli da pristupe do 2025, ali da nema rokova”.
– Članstvo u EU prisililo bi Srbiju da se odlučnije prebaci na zapadnu stolicu, da stane uz pozicije spoljne politike EU, okonča specijalne trgovinske aranžmane sa Rusijom i po mogućstvu restrukturiše energetsko tržište, kojim dominira NIS, naftna i gasna kompanija u vlasništvu ‘Gasproma’ – navodi FT.
Ana Brnabić, kako se ocjenjuje, „umanjuje značaj traženih kompromisa”, kaže da su „percepcije dubine veza Beograda sa Moskvom preuveličane” i ukazuje na mnogo veće investicije iz EU i trgovinsku razmjenu sa njom.
FT ističe da Brnabićeva kaže da je „Srbija ‘u pravom smislu neutralna’ po vojnim pitanjima, ukazujući na članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir”.
(RTS)